Bolja kvaliteta tla omogućuje bolju kvalitetu hrane

20. tra 2023

Na planeti Zemlji samo je oko 10% njezine površine pogodno za poljoprivredu (od čega je manje od 8% namijenjeno stočarstvu, a samo dobrih 2% uzgoju usjeva za ljudsku prehranu). A ovaj mali komadić našeg planeta mora osigurati hranu za gotovo 8 milijardi ljudi (prema nekim procjenama očekuje se da će taj broj do 2050. porasti na 9,7 milijardi). Ovo predviđeno povećanje, zajedno s brzom urbanizacijom, rezultirat će nizom društvenih i ekoloških izazova. Inovativni pristupi nude nam uzbudljiva rješenja koja nam mogu pomoći da se pripremimo za povećani pritisak na poljoprivredne resurse, osiguramo zdravu i cjelovitu prehranu i smanjimo bacanje hrane.

Veći dio povijesti jednostavno smo preoravali livade ili sjekli i palili šume kako bismo napravili mjesta za više poljoprivrednog zemljišta. Intenzivna poljoprivreda i uporaba kemikalija doveli su do iscrpljivanja hranjivih tvari i minerala u tlu. Ovo povećanje emisije ugljika rezultiralo je gubitkom cijelih ekosustava diljem svijeta, uključujući prerije Sjeverne Amerike i amazonske šume u Brazilu.

Kako uzgojiti dovoljno zdrave hrane i sačuvati plodno tlo?

Budući izazovi uključuju sve, od proizvodnje više hrane s manje resursa do razvoja ekološki održivih rješenja. Želimo li osigurati očuvanje prirodnog okoliša, a istovremeno prehraniti brzo rastuću svjetsku populaciju, ključno je da se bavimo poljoprivredom promišljeno i održivo. Održivost se može postići na više načina – zdrava hrana i zdrav okoliš idu ruku pod ruku.

Što u praksi znači promišljena, moderna i održiva poljoprivreda?

Ako želimo biti uspješni, moramo postati učinkoviti. Kada je riječ o pitanju učinkovitosti naše proizvodnje hrane, postoji mnogo prostora za rast, budući da postoje mnoga poboljšanja koja se mogu učiniti kako bi se optimizirala ukupna proizvodnja hrane. Sigurnost hrane nije samo količina hrane koju jedemo, već i kvaliteta i raznolikost te hrane.

Mjere koje poboljšavaju učinkovitost korištenja zemljišta:

Optimalno korištenje određenog zemljišta prema njegovoj pogodnosti. Na primjer, ako je prinos kukuruza na nekoj površini samo 4 t/ha, a zemljište omogućava bolju ispašu, radije to zemljište koristimo za pašnjake, a usjeve kukuruza selimo na zemljište gdje su prinosi 10 i više t/ha.
Smanjenje ili ukidanje obrade tla. Tradicionalno oranje (obrada tla) i priprema polja za sadnju sprječava probleme s korovom, ali može uzrokovati gubitak kvalitete tla. Metode no-till ili reducirane obrade, koje uključuju umetanje sjemena izravno u netaknuto tlo, mogu smanjiti eroziju i poboljšati zdravlje tla.
Poboljšana agronomska praksa. Plodored je dobra praksa za poboljšanje produktivnosti, a također promiče raznolikost hrane. Plodored mahunarki, žitarica i uljarica koristi tlu pridonoseći nizu hranjivih tvari.
Korištenje suvremene tehnologije i digitalizacije za povećanje proizvodnje i kvalitete usjeva. Moderna tehnologija, digitalna poljoprivreda i promišljeni poljoprivredni procesi pogoduju kako obradivim površinama tako i cjelokupnom ekosustavu, omogućuju obnovu oštećenog tla i bolju ishranu kulturnih biljaka.
Adekvatno suzbijanje bolesti, štetnika i korova – primjena integriranog upravljanja (IPM). Pesticidi igraju vitalnu ulogu u modernoj poljoprivredi i pridonijeli su povećanju prinosa u većini glavnih žitarica, voća i povrća u posljednjim desetljećima. Prečesta uporaba pesticida može dovesti do nakupljanja zdravlju štetnih tvari u tlu i time utjecati na zdravlje okoliša i nas. Pri izboru pesticida moramo voditi računa o njihovoj primjerenosti i djelotvornosti.
Gnojiva obogaćena hranjivima i mikroelementima poboljšavaju plodnost tla, pomažu biljkama pri optimalnom razvoju i omogućuju veće prinose. Loša kvaliteta tla važan je čimbenik – ako tlo nije bogato svim potrebnim hranjivim tvarima, usjev također neće sadržavati potrebnu ravnotežu hranjivih tvari. Gnojiti moramo u optimalnoj količini potrebnoj za određeni tip tla i pojedinu kulturu, inače preopterećujemo okoliš nitratima.
Sadnja pokrovnih usjeva i trajnica. Pokrovni usjevi kao što su djetelina, raž ili grahorica sade se izvan sezone kada bi tlo inače moglo ostati golo, dok trajnice održavaju tlo pokrivenim i održavaju živo korijenje u tlu tijekom cijele godine. Ovi usjevi štite i poboljšavaju zdravlje tla sprječavanjem erozije, obnavljanjem hranjivih tvari u tlu i suzbijanjem korova, smanjujući potrebu za gnojivima i herbicidima.
Štednja vode. Prebacivanje s navodnjavanja sa mnogo vode odjednom na navodnjavanje kap po kap smanjuje potrošnju vode; ponovna uporaba otpadnih voda također zauzima sve više mjesta u prehrambenoj industriji.
Održiva distribucija. To uključuje smanjenje udaljenosti transportacije hrane brodom, zrakoplovom ili kamionom, što proizvodi CO ₂ i stakleničke plinove. Bilo bi dobro poticati domaću poljoprivredu i kupovati domaću hranu.
Slobodno držane životinje. Moramo se pobrinuti za dobrobit životinja na farmi. To je uzgoj životinja u uvjetima bez gužve, te prehrana prirodnom hranom bez antibiotika i korištenje njihovih nusproizvoda kao gnojiva za tlo.
Integracija stoke i usjeva. U industrijskoj poljoprivredi, biljna i životinjska proizvodnja su odvojene, pri čemu životinje žive daleko od područja gdje se proizvodi njihova hrana, a usjevi rastu daleko od obilnih gnojiva. Dokazano je da pametna integracija biljne i životinjske proizvodnje može farme učiniti učinkovitijima i profitabilnijima.

Često trošimo velike svote novca na kvalitetna vozila, namještaj ili električne uređaje, ali prehrani ne dajemo uvijek isti prioritet. Kvalitetna hrana možda košta više, ali to je doživotna investicija. Radi našeg zdravlja, trebali bismo prihvatiti prehranu s manje prerađenih ili pakiranih proizvoda i usredotočiti se na nutritivno potpunu hranu, bilo da je uzgojena u vlastitom dvorištu, kućnom vrtu ili na lokalnim farmama.