Plodno tlo

Tlo daje biljkama oslonac za njihovo korijenje, pohranjuje hranjive tvari za njih, povećava sposobnost zadržavanja vode, poboljšava filtraciju kišnice, ublažava temperaturne fluktuacije, smanjuje isparavanje, sprječava zbijanje tla, štiti nas od poplava, bori se protiv suše i također pomaže u ublažavanju klimatskih promjena.

Samo zdravo tlo može biti plodno tlo i ono je osnova za poljoprivredu

Tlo se sastoji od mineralnih čestica, organske tvari, vode i zraka. Oni su drugi najveći ponor ugljika nakon oceana, skupljaju više CO ₂ od šuma i zadržavaju tri puta više ugljika od Zemljine atmosfere. Skladištenje ugljika omogućeno je organskom tvari u tlu . Tvore ga žive i mrtve tvari u tlu, uključujući ostatke biljaka i životinja te mikroorganizme. Najvažniji učinak na plodnost tla ima sadržaj organske tvari u tlu , koja veže hranjiva u tlo, skladišti ih i opskrbljuje biljkama.

Osim sadržaja organske tvari i raspoloživih hranjiva u tlu, na plodnost tla utječu i kiselost tla, tekstura i struktura tla.

Plodna tla osnova su poljoprivrede, jer pružaju gostoljubivo okruženje za život i rast biljaka, osiguravaju otopljene minerale i umjerene temperaturne fluktuacije koje su optimalne za rast biljaka.

Tlo je medij za rast biljaka, budući da porozne strukture u tlu propuštaju vodu i zrak. Korijenski sustav biljaka proteže se prema van i prema dolje kroz tlo, dajući biljkama pristup vodi i hranjivim tvarima. Zbijeno tlo, s druge strane, otežava širenje korijenja koje mora potrošiti mnogo više fizičke energije da bi čestice takvog tla pomaknulo u stranu. Stoga je za povoljan rast korijena potrebno nakupljanje organske tvari koja potiče rastresitost tla.

U svijetu postoji oko deset tisuća vrsta biljaka koje se jedu kao hrana, a opstanak svih ovisi o tlu. Zemlja je puna organizama koji mrtvu i raspadajuću tvar pretvaraju u esencijalne hranjive tvari kao što su dušik, fosfor i kalij koji poboljšavaju strukturu tla i dovode do poboljšane proizvodnje hrane i druge biomase.