Pokrovni usjevi poboljšavaju plodnost

Nakon žetve glavnih usjeva, vrlo je važno ozelenjavanje ispražnjenih područja kako bi se sačuvalo što više vlage u tlu. Usjevi se sije za zelenu gnojidbu za hranu za životinje, kao ispašu pčela i za ljudsku potrošnju.

Ono što ćete posijati prvenstveno ovisi o smjeru proizvodnje. Ako ste stočna farma, vjerojatno ćete posijati krmni usjev ili, ako ste poljoprivredna farma, usjev koji će generirati mnogo zelene mase koja će poslužiti za gnojidbu sljedećeg usjeva.

Usjevi se sije u čistoj sjetvi ili u različitim smjesama. Sjetvena smjesa ima mnoge pozitivne učinke, jer se biljke međusobno nadopunjuju u smislu sposobnosti vezanja dušika, na dubini korijenskog sustava i vremenu cvatnje. Zajednička značajka svih usjeva je da brzo rastu i daju puno zelene mase. Botanički, usjevi su iz različitih obitelji biljaka. Od već poznatih križnih biljaka (uljana repica, rotkvica, …), trave , mahunarke i biljke iz drugih obitelji također su dobrodošle, npr. facelija i heljda.

Za plodnija tla i zaštitu prirode

Pokrovni usjevi poboljšavaju zaštitu tla od erozije, sprječavaju ispiranje hranjivih tvari i ostataka sredstava za zaštitu bilja, povećavaju sadržaj organske tvari u tlu, poboljšavaju plodnost tla. Smanjuje se potreba za gnojidbom dušikom, što neizravno smanjuje emisije amonijaka i dušikovog oksida. Pokrovni usjevi također sprječavaju ispiranje dušikom (konzumiraju višak dušika) i tako pozitivno utječu na stanje vode.

Sjetva pokrovnih usjeva povećava proizvodni potencijal obradivog zemljišta uz istodobno smanjenje unosa dušika iz mineralnih gnojiva, a kontinuirana pokrivenost obradivog zemljišta smanjuje mogućnost erozije i degradacije tla.

Na temelju pametne analize tla, koja isporučuje točnu količinu hranjivih tvari i organske tvari u tlu, odaberite pravu kulturu kako biste postigli najbolju korist plodnosti tla.

Ekonomska važnost pokrovnih usjeva također leži u proizvodnji visokokvalitetne i jeftine dodatne glomazne hrane, koja će ove godine posebno dobro doći, jer je hrana na livadama manja zbog obilnih oborina. Cvjetni pokrovni usjevi (facelia, heljda) također su važni kao ispaša pčela. Neki usjevi također smanjuju onečišćenje tla određenim štetočinama (npr. bijela gorušica za nematode). Podrivanje krstašica (stočna repica i uljana repica, bijela gorušica) i sudanske trave učinkovito ugnjetava klišnjace (biofumigacija), koje čine sve veću štetu.

Krmni usjevi za uzgoj krmne smjese i zelene gnojidbe.

1. Sudanska trava (Sorghum sudanense Stapf.)

Sudanska trava je nezimska stočna biljka, pogodna je i za zelenu gnojidbu, jer daje mnogo zelene mase. Budući da ima snažan korijenski sustav, pogodna je i za uzgoj na plićim tlima i sušnijim područjima. Najveći sadržaj hranjivih tvari je na visini biljke od 80-120 cm. Korištenje sudanske trave prije postizanja visine od 60 cm ne preporučuje se zbog štetnog sadržaja durina. Biljke sadrže mnogo šećera, pa je sudanska trava pogodna i za siliranje (baliranje). Količina sjemena koje se sije je 25-30 kg/ha, što treba provesti najkasnije do početka kolovoza.

2. Repica i ogrščica (Brassica)

Hrana koju proizvode križnice je iznimne kvalitete, jer sadrži visok postotak proteina, a sjemenke su jeftine. Dobijemo obilje zelene mase, što je također dobrodošlo za zelenu gnojidbu i za suzbijanja klišnjaca u problematičnim poljima. Krmna repica je manje zahtjevna od uljane repice, podnosi naknadnu sjetvu i pogodna je za košnju 6 – 8 dana ranije. Hrani se do zime i prva je zelena krma u proljeće u prvoj polovici travnja. Za sjetvu je potrebno 8-12 kg sjemena / ha, možete sijati od lipnja do početka rujna.

Stočna repica sije se od srpnja do kraja kolovoza po stopi od 10-15 kg sjemena/ha.

3. Incarnatka (Trifolium incarnatum L.)

To je godišnja zimska djetelina. Sije se u kolovozu i da nakon zimovanja jednu košnju, a zatim umire. Njezina prednost leži u činjenici da u proljeće daje prvu zelenu krmu. Uzgaja se u čistom usjevu ili miješa s višeflornom raži i zimskom grahoricom.

4. Grahorice ( mješavina 30 kg/ha zimske grahorice, 20 kg/ha inkarnatke i 15 kg/ha višeflorne raži)

Sije se 50 – 60 kg/ha smjese, posijane što je prije moguće do sredine rujna. Smjeso je bolje sijati na tlo manje sklono suši. Smjesa daje jedan odkos krme u jesen, a drugi u rano proljeće (prije sjetve kukuruza). Krma je pogodna za zelenu krmu ili siliranje.

Usjevi za podrivanje ili zeleno gnojidbo

1. Uljana rotkvica (Raphanus sativus var. oleiformis)

Uljana rotkvica je brzorastuća, neprezimljavna jednostavna boljka vrsta s bijelim ljubičastim cvjetovima. Njezin dubok i širok korijenski sustav otpušta i provjetrava tlo. Uljana rotkvica sije se od srpnja do kraja kolovoza na međuvrsnoj udaljenosti od 15-20 cm i na dubini od 2-3 cm. Potrošnja sjemena je 25–30 kg/ha. Sjetvom masne rotkvice prisutnost nematoda u tlu može se smanjiti za 80-90%, a smanjuje se i broj klišnjaca.

2. Bijela gorjušica (Sinapis alba)

To je jedno godišnja biljna vrsta žutog cvjetanja. Ima snažan korijenski sustav, pa je otporna i na sušu. U tlu smanjuje prisutnost nematoda i klišnjaca. Bijela gorjušica se sije od srpnja do rujna, potrebno je 20-25 kg sjemena za hektar.

3. Facelia (Phacelia tanacetifolia Benth.)

To je neprezimna jedno godišnja biljka s čupavim korijenjem. Ima brzi početni rast, pa brzo pokriva tlo i zaustavi rast korova. Facelia je također izvrsna medonosna vrsta. Prvi cvjetovi pojavljuju se već nakon šest tjedana. Za sjetvu facelije potrebno je 12-16 kg sjemena/ha. Sijati od lipnja do sredine kolovoza.

Medene biljke u smjesama

Bijela gorušica, smeđa indijska gorušica, facelija, heljda, suncokret, grašica, grahor, aleksandrijska djetelina, perzijska djetelina, nokota, podlanak (Camelina sativa), incarnatka (Trifolium incarnatum), crni sljez (Malva sylvestris), plavi češalj (Centaurea cyanus), kumin (Carum carvi), vrtna nevena (Calendula officinalis), korijander (Coriandrum sativum), obični kokal (Agrostemma githago), mak (Papaver sp.).