Učinkovita proizvodnja hrane
Kroz svoju povijest, poljoprivreda je radikalno promijenila ljudsko društvo, bilo dobro ili loše, bila je pokretačka snaga rasta civilizacija. Zahvaljujući predanosti poljoprivredi, svjetska populacija narasla je s 4 milijuna ljudi na gotovo 8 milijardi i još uvijek raste.
Uzgoj hrane nije jednostavan
Uzgoj hrane nije bio i još uvijek nije jednostavan. Kroz povijest, degradacija resursa, brzi rast stanovništva, bolesti, štetočine, klimatske promjene, loša kvaliteta tla i drugi utjecaji postavili su nove izazove uspješnoj i dostatnoj proizvodnji hrane; pri čemu, siromašna populacija podnosi najveće nestašice hrane i glavni teret problema gladi (gotovo 1 milijarda ljudi). Još uvijek se suočavamo s mnogim istim izazovima kao i naši preci, stoga je imperativ da se počnemo baviti održivom poljoprivredom.
Povećane potrebe za hranom udvostručile su proizvodnju žitarica između 1960. i 2000., ali s velikim posljedicama za okoliš. Kolateralna šteta uključuje degradaciju zemljišta i krčenje šuma, prekomjerno crpljenje podzemnih voda, emisije stakleničkih plinova, gubitak bioraznolikosti i onečišćenje vodenih tijela nitratima. Osim što poljoprivreda ima značajan utjecaj na okoliš i doprinosi klimatskim promjenama, poljoprivreda je i jedan od sektora koji su najviše pogođeni klimatskim promjenama.
Prema procjenama Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO), do 2050. trebat ćemo proizvesti 60 posto više hrane nego što proizvodimo danas kako bismo prehranili 9,3 milijarde ljudi u svijetu. Međutim, količina obradivog zemljišta ostaje ograničena. Poljoprivreda u 21. stoljeću suočava se s mnogim izazovima: mora proizvesti više hrane uz manje radne snage kako bi prehranila rastuće stanovništvo; mora proizvesti više sirovina za potencijalno veliko tržište bioenergije; mora pridonijeti ukupnom razvoju mnogih zemalja u razvoju ovisnih o poljoprivredi…
Rješenje je u učinkovitosti i suradnji između raznih znanosti
Današnjim načinom uzgoja nećemo moći zadovoljiti prehrambene potrebe, a uz to će naša prirodna bogatstva trpjeti još veći porez nego dosad. Očekuje se da će 90% globalnog rasta biljne proizvodnje morati doći iz većeg prinosa i pojačanog intenziteta uzgoja, a ostatak iz širenja zemljišta (krča šuma, navodnjavanje, sušenje…).
Stoga, nemamo drugog izbora nego upotrijebiti održiviji pristup. Napredni i održivi poljoprivredni pristupi kao što su:
- korištenje napredne tehnologije koja je više u skladu s ekosustavima,
- smanjenje upotrebe vanjskih inputa kao što su gnojiva, prskanja… i odabir pravog sjemena,
- pomoć poljoprivrednicima da se nose s vremenskim ekstremima koji sve više prate klimatske promjene.
Uz pomoć mehanizacije i digitalizacije, pametna poljoprivreda omogućuje bolju iskorištenost resursa i manje zagađenje.
Uz pomoć mehanizacije i digitalizacije, pametna poljoprivreda omogućuje bolju iskorištenost resursa i manje zagađenje.